Otvaranje najvažnijih poglavlja do kraja godine

Srbija bi do kraja godine, pored poglavlja 23 i 24, koja se tiču osnovnih prava, trebalo da otvori i reformska poglavlja u pregovorima sa EU, koja će značajno doprineti unapređenju sektora javnih nabavki, malog i srednjeg preduzetništva i industrijske politike, izjavila je danas ministarka zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimović.

 

Joksimović veruje da će poglavlja 5 i 20, koja su veoma značajna za unapređenje poslovnog okruženja, sprovođenje javnih nabavki, ali i borbu protiv korupcije, biti otvorena do kraja godine, do kad bi mogla biti otvorena i poglavlja 25 i 26, koja se odnose na nauku, istraživanje, obrazovanje i kulturu, a koja su važna za istraživačku delatnost, omladinu i studente.

Ministarka u razgovoru za Tanjug, mesec dana po otvaranju prvih poglavlja u pregovorima sa EU, kaže da veruje da će Srbiji u 2016. bez velikog taktiziranja biti omogućeno da otvori poglavlja za koja bude realno spremna, budući da su u prethodnoj godini zadovoljeni svi politički preduslovi.

Podseća da su posle poglavlja 35 i 32, koja su otvorena u decembru prošle godine, sledeća na redu politička poglavlja 23 i 24, koja se tiču osnovnih prava, a očekuje da će u političkom i tehničkom smislu Srbija biti spremna za njihovo otvaranje do kraja prve polovine godine, odnosno tokom holandskog predsedavanja unijom.

Objašnjava da su ta dva poglavlja važna jer se tiču najšireg reformskog procesa, vladavine prava, borbe protiv korupcije, manjinskih prava, reforme pravosuđa, borbe protiv terorizma.

“Otvaranje tih poglavlja će pokazati da smo zakoračili u reformski proces i napredovali u tom segmentu dovoljno da možemo da ih otvorimo. Tad ćemo imati jasne i precizne rokove, mere i aktivnosti – od usvajanja do implementacije zakona”, navela je Joksimović.

Ona veruje da će to biti izvodljivo, tim pre što je Holandija, kao zemlja predsedavajuća EU, uvek zainteresovana za pitanje vladavine prave, slobode izražavanja, a na svojoj agendi šestomesečnog predsedavanja posebno je istakla i migrantsku krizu, koja je obuhvaćena poglavljem 24.

Iako navodi da je pred Srbijom puno izazova jer se političke i međunarodne okolnosti, pa i tema Zapadnog Balkana, uvek prelamaju i utiču na proces integracija, Joksimović kaže da Srbija zbog toga ne bi trebalo da bude manje aktivna.

“Bilo bi naivno i politički nezrelo reći da politika ne utiče na evropske integracije. To je proces koji je deo međunarodnog ambijenta, pa tako bilateralni odnosi različitih zemalja i širi međunarodni kontekst utiču i na naš put”, kaže Joksimović, ali ističe da država treba i u takvim okolnostima da radi u sopstvenom interesu i smanji eventualnu štetu.

Dodaje da se zaoštravanje odnosa velikih sila, sudaranje njihovih interesa, konflikti u svetu i migrantska kriza reflektuju i na politiku EU o daljem proširenju, ali i ističe da Srbija, bez obzira na te impulse, mora da pokaže da funkcioniše kao uređena i efikasna država.

Kao primer velikog izazova sa kojim se Srbija uspešno suočila navodi migrantsku krizu.

“Uvek morate da se trudite da iz nepovoljnih okolnosti pronađete ono što je za vas dobro ili ako ništa drugo, da ne pravite dodatne probleme sebi”, kaže Joksimović.

Na pitanje da li Srbija sebi ipak pravi dodatne probleme na evropskom putu bliskom saradnjom sa Rusijom, kojoj je EU uvela sankcije, Joksimović odgovara da nam to sigurno ne olakšava budući da je pitanje visoko na agendi izazova, ali da Srbija po tom pitanju vodi poštenu politiku.

Pozicija Srbije je jasna – zemlja je na evropskom putu, ali zbog dobrih političkih i ekonomskih odnosa sa Rusijom ne želi da uvodi sankcije, iako priznaje teritorijalni integritet Ukrajine, uključujući Krim.

Ona podseća da ni sama EU nema apsolutno konzistentnu politiku po pitanju odnosa sa Rusijom, da privrede pojedinih zemalja trpe zbog ekonomskih sankcija i da u tom smislu politika Srbije nije licemerna. “Uz sve obaveze koje budemo sprovodili kao zemlja kandidat nema razloga da zbog odnosa sa Rusijom trpimo neku vrstu usporavanja ili ometanja procesa, a mi smo svesni da do punopravnog članstva moramo da budemo uslaglašeni sa zajedničkom evropskom spoljnom i bezbednosnom politikom”, kaže Joksimović.

Ističe da je Srbija, međutim, već počela u dobroj meri da usklađuje svoju politiku sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, što je obuhvaćeno Poglavljem 31 i dodaje da ne veruje da će to biti veliki problem za našu zemlju.

Međutim, kao jedno od najtežih poglavlja po pitanju tehničkog aspekta, uvođenja standarda, vremena, rada, ali i novca Joksimović vidi Poglavlje 27 – životna sredina.

“Ništa nismo radili godinama i tu smo zaista na početku celog procesa”, kaže Joksimović.

Naglašava da je u tom smislu važno otvaranje tržišta, budući da će novi investitori i kompanije doneti i nove tehnologije koje uključuju i zaštitu životne sredine i na taj način olakšati proces adaptacije i pripreme za uvođenje standarda u toj oblasti.

Zahtevno je i Poglavlje 11 koje se tiče poljoprivrede, kaže ministarka, i naglašava da su pregovori sa EU u toj oblasti velika šansa za Srbiju i srpske poljoprivrednike, ali i da je potrebno pametno i odgovorno pregovarati najbolje rokove.

Podseća da je Srbija ove godine konačno otvorila mogućnost da dobija bespovratna sredstva za poljoprivredu koja će do 2020. godine dostići i 175 miliona evra za razne projekte.

“Neke zemlje, poput Poljske, Slovačke i Mađarske su maksimalno iskoristile ta sredstva iz predpristupnih fondova i u međuvremenu postale veliki proizvođači i izvoznici. To je šansa za nas i našu poljoprivredu”, naglašava Joksimović.

Ona podseća da Srbija svake godine iz IPA fondova ima oko 200 miliona evra bespovratne pomoći za reforme u različitim oblastima i da se taj novac za sad dobro koristi i naglašava da je važno da građani znaju da je EU apsolutno najveći donator bespovratnih sredstava.

Izvor Tanjug

http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=224405

RAREI

RAREI predstavlja ključnog nosioca razvojnih procesa grada Beograda kao evropskog regiona, kao i ključnog nosioca saradnje sa relevantnim međunarodnim i domaćim institucijama u procesu evropskih integracija. RAREI je akreditovana od strane Razvojne agencije Srbije. Naši članovi su Grad Beograd, Privredna komora Srbije i Institut ekonomskih nauka.

Gde se nalazimo

Kontakt

Topličin venac 11/4

11000 Beograd

tel/fax. +381 11 2186 730

tel/fax. +381 11 2186 740

RADNO VREME: 07:30-15:30

 

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…